Koalicija za održivi razvoj (KOR) predložila je da se povlašćenim proizvođačima električne energije do kraja ove godine obustave sve isplate za održive izvore energije i da se ta sredstva presumjere na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Građani i privreda preko računa za struju plaćaju podsticaje za vlasnike mini-hidroelektrana (mHE) i vjetroelektrana (VE), kojima je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) dala status povlašćenog proizvođača.

– Predlažemo da se povlašćenim proizvođačima električne energije do kraja godine obustave sve isplate za obnovljive izvore električne energije, kako za OIE1 koji se dotira iz budžeta, tako i za OIE2 koji se naplaćuje preko računa za struju – naveli su iz KOR-a u otvorenom pismu premijeru Dušku Markoviću.

Za predlaganje ovakve mjere podstaknuti su porukom premijera da sve kompanije usmjere dio akumuliranog profita za saniranje posledica krize koju će svi pretrpjeti.

– Povlašćenim proizvođačima je, na ime podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u prošloj godini isplaćeno 12,02 miliona eura, a kako se očekuje da ta cifra ove godine bude veća, smatramo da bi sredstva u visini od najmanje milion eura mjesečno znatno doprinijela borbi protiv efekata virusa korona – ocijenjeno je iz KOR-a.

Povlašćeni proizvođači su od 2014. do 2018. godine prihodovali od prodaje struje 32 miliona eura, od čega se na podsticaje preko računa za struju odnosi oko 16 miliona. Vlasnicima mHE i VE zagarantovan je otkup svakog proizvedenog kilovata struje i to po podsticajnoj cijeni. Takva cijena je za 60 odsto veća od tržišne. Njima je otkup struje po 50 odsto većoj cijeni od tržišne zagarantovan 12 godina. Prije nekoliko godina, u godini koja je bila sušna, vlasnici mHE su imali profit koji je iznosio koliko i iznos podsticaja u toj godini.

OIE1 od juna prošle godine plaća Vlada od akciza na ugalj, a OIE 2 plaćaju građani i privreda. OIE1 se plaća do 300 potrošenih kilovat-sati, a OIE2 za svaki kilovat preko toga. Svaki kilovat-sat preko 300 potrošenih građani i privreda plaćaju skoro cent.

Povlašćeni proizvođači su „Hidroenergija Montenegro”, u kojoj 40 odsto vlasništva ima „Hemera kapital” Olega Obradovića, a 60 odsto Ranko Radović, koji je taj udio preuzeo od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića. Povlašćena je i firma „Sinerdži”, u kojoj Vuk Rajković, kum Mila Đukanovića, ima 12 odsto udjela, „Igma enerdži” Igora Mašovića, brata predjsednika opštine Andrijevica... Vlasnici vjetroelektrana su strane firme iz Francuske, Emirata i Malte. VE Možurom upravlja državna firma sa Malte.

„Dan” je juče poslao pitanja Vladi hoće li razmotriti predlog KOR-a i ukinuti podsticaje za vlasnike mHE i VE, odnosno za povlašćene proizvođače, ali nam tokom jučerašnjeg dana nije odgovoreno.

Vlada je u četvrtak objavila predlog mjera za saniranje negativnih posledica od virusa korona. Mjere su odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, otplate kredita građana i privrede, kreditna pomoć po povoljnijim uslovima za firme pogođene situacijom izazvanom virusom korona, jednokratna pomoć od 50 eura za 20 hiljada socijalno ugroženih građana...

D.M.

Žele da čuju efekte mjera i projekcije budžeta

SDP želi da u institucijama čuje obrazloženje vladinih ekonomskih mjera za ublažavanje uticaja virusa korona, očekivane efekte, projekcije prihoda budžeta u narednih 90 dana i izazove za turističku privredu, ugostiteljstvo i sve grane koje su pogođene. Zamjenik predsjednika SDP-a Raško Konjević kazao je da u toj partiji smatraju da bi to bio jedini odgovoran i politički ozbiljan pristup, a na Vladi je da izabere politički put u narednim danima.

– U suprotnom, spremni smo na javnu polemiku o ovim mjerama, načinu na koji su donesene, efektima, ali želimo da damo šansu dijalogu i dogovoru. Nije trenutak za politička nadgornjavanja, ali ni za samoreklamerstvo, moramo zajedno pokazati ozbiljnost i državničku odgovornost – naveo je Konjević u saopštenju.

On je rekao da SDP još neće detaljno komentarisati početne predloge i mjere Vlade o ublažavanju negativnih efekata za privredu i građane usljed epidemije virusa korona.

– Uputili smo poziv predsjedniku Vlade Dušku Markoviću da organizuje konsultacije predstavnika svih parlamentarnih političkih subjekata kako bismo razmijenili mišljenja o socio-ekonomskom i političkom životu u novonastalim okolnostima i da svi pokažemo odgovornost, zajedništvo i pokušamo dogovarati šta je najbolje za naše društvo i građane u skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima – naveo je Konjević.

On je kazao da bi bilo primjereno da se prije donošenja mjera obavila konsultacija sa parlamentom.



PKCG: Ne otpuštajte radnike, ne dižite cijene

Privredna komora (PKCG) je pozdravila donošenje paketa mjera Vlade i istakla da je uvjerena da će usvojene mjere, među kojima su odlaganje otplate kredita, uplate poreza i doprinosa na zarade, te nove, izuzetno povoljne kreditne linije Investiciono-razvojnog fonda, znatno doprinijeti održavanju likvidnosti preduzeća, nastavku poslovnih aktivnosti, a time i stabilnosti radnih mjesta njihovih zaposlenih.

– Pozivamo kolege privrednike da i dalje solidarno dijele ogroman teret aktuelnog trenutka i ne posežu za otpuštanjem radnika. Apelujemo na trgovce – nemojte pokleknuti pred izazovom rasta tražnje građana za osnovnim proizvodima i ne povećavajte njihove cijene. Građanima još jednom upućujemo poruku – nema potrebe za stvaranjem zaliha, trgovine su dobro snabdjevene i tako će biti i ubuduće. Privredna komora će pratiti efekte realizacije vladinih mjera i, u komunikaciji sa svojim članicama, predlagati nove, ukoliko se ukaže potreba – saopštili su iz Komore.

Država da zaštiti radnike

Država je dužna da zaštiti radnike od gubitka posla kroz pružanje pomoći onim preduzećima kojima je ona najpotrebnija, saopšteno je iz SNP-a. Iz te partije su naveli da bi, umjesto otpuštanja radnika, bilo svrsishodno produžiti ugovore o radu na određeno vrijeme.

– Već dugo je nezaposlenost veliki problem u Crnoj Gori. Pandemija virusa korona ga dodatno usložnjava i dovodi do neslućenih razmjera. Naime, Međunarodna organizacija rada je procijenila da bi ova epidemija mogla da pokrene svjetsku ekonomsku krizu i uzrokuje da 25 miliona ljudi ostane bez posla – piše u saopštenju.
To će, nakon krize 2008. godine, bez sumnje, biti najveći udar na svjetsku ekonomiju, a neki analitičari već govore da se radi o najvećoj krizi u 21. vijeku.

Iz SNP-a su, kao jednu od mjera ublažavanja krize, predložili odlaganje plaćanja računa za komunalije za sve građane na period od najmanje 60 dana, njihovo smanjenje ili oslobađanje od obaveze plaćanja za prvi mjesec borbe sa krizom.

– Ovo je potrebno iz razloga što ima mnogo nezaposlenih i osoba u socijalnoj potrebi koji nemaju sredstava za izmirenje računa. Tu mjeru bi pratila i zabrana isključenja potrošača sa elektro, vodovodne i telekomunikacione mreže u periodu od najmanje dva mjeseca. Osim toga, za vrijeme širenja virusa bilo bi dobro ograničiti zarade u javnom sektoru na jednu prosječnu platu, imajući u vidu činjenicu da je veliki broj funkcionera zahvaljujući programu Vlade, odnosno narodnim parama, riješio stambeno pitanje, pa nemaju probleme koji muče većinu običnih građana – kazali su iz SNP-a.

---

UPCG: Potrebno oslobađanje, a ne odlaganje
Unija poslodavaca (UPCG) izrazila je bojazan da je u mjerama Vlade izostao dio konkretnih i adekvatnih mjera koje mogu predstavljati srazmjeran odgovor objektivnoj opasnosti koja prijeti da znatno ugrozi poslovanje preduzeća, očuva postojeća radna mjesta, a time i rezultira i nizom drugih negativnih posledica po crnogorsko društvo.

– U tom smislu, a shodno ulozi koju UPCG ima u crnogorskom društvu, poručujemo sledeće: Ne smijemo dozvoliti da nestaju crnogorska preduzeća!

Negativne posledice pandemije virusa korona prvo su osjetila preduzeća u Crnoj Gori, dok će opasnost po održivost njihovog poslovanja postojati u zavisnosti od više faktora: veličine samih preduzeća, njihove ekonomske moći, sektora u kom posluju. Usvojene mjere fokusirane su ne na oslobađanje, već samo na odlaganje plaćanja određenih obaveza, što takođe dovodi i do njihovog gomilanja, te se na taj način ne može govoriti o podršci da se preduzeća održe i budu likvidna. Smatramo da bi subvencionisanje zarada ugroženim preduzećima trebalo biti prioritet, posebno što već sad imamo brojne privredne subjekte koji ne rade i koji ne mogu izdržati još nekoliko mjeseci bez prihoda. Ukoliko su mogućnosti Vlade da u ovoj situaciji direktno finansijski subvencioniše privredu ograničene, to se u određenoj mjeri moglo nadoknaditi indireknom podrškom kroz privremene mjere oslobađanja ili smanjenja poreza i doprinosa na zarade, smanjenja PDV-a, kao i oslobađanja od plaćanja taksi i drugih naknada – kazali su iz Unije poslodavaca.

Istakli su da se nadaju dopuni mjera.

– U suprotnom, biće kasno – i za znatan broj preduzeća, zaposlene, ali i za državu koja će zbog zatvaranja preduzeća i gašenja radnih mjesta ostati bez značajnog dijela budžetskih sredstava – zaključili su iz UPCG.


Podnositi prijave za odlaganje poreza
U skladu sa mjerama Vlade za odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, poreski obveznici dužni su u zakonski propisanom roku podnositi poreske prijave (IOPPD obrasce) elektronskim putem. Prilikom podnošenja prijave dodatno će biti omogućeno unijeti potvrdu da li se prijavljene obaveze odlažu ili ne, kazali su iz Poreske uprave (PU).

– Treba naglasiti da se mjere Vlade odnose na obaveze nastale po osnovu zarada zaposlenih, te da iste ne obuhvataju odlaganje uplate obaveza po osnovu ostalih vrsta poreza. Kada je u pitanju reprogram, mogućnost kašnjenja u izmirivanju rata do tri mjeseca predviđena Zakonom o reprogramu poreskog potraživanja produžena je za dodatnih 90 dana.

Treba podsjetiti da poreski obveznici već sada imaju zakonske mehanizme za odloženo plaćanje poreskih obaveza, kako shodno Uredbi o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja, tako i shodno Uredbi o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica. Takođe, poreski obveznici koji u zakonskom roku izmire obavezu po osnovu poreza na dobit pravnih lica mogu iskoristiti pravo na umanjenje iste za šest procenata – naveli su iz Poreske uprave.